Raste broj Hrvata koji se odriču državljanstva. Ove je godine to učinilo otprilike stotinu građana. Iako su to relativno male brojke u odnosu na otprije 20 godina mijenjaju se razlozi. I dok raste broj onih koji brišu državljanstvo rapidno raste broj onih koji pod svaku cijenu Hrvatima žele postati.
Tko god se više ne želi službeno zvati Hrvatom, jednostavno može popuniti i predati zahtjev u mjestu prebivališta. Državljanstva se osoba može odreći ili ga otpustiti, a u nekim slučajevima može se i vratiti. Jednoga i drugoga sve je više. U cijeloj prošloj godini bilo ih je 158, a samo ove godine već 94.
Žarko Katić, državni tajnik za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove MUP-a pojašnjava: “To je u pravilu Kad je osoba neko duže vrijeme u drugoj zemlji, već je dobila državljanstvo te zemlje, nema poveznice s RH, davno je odselila, nema obitelji, neki profesionalni razlozi koje ta država traži”.
Jedan od razloga koji je mnoge naveo na razmišljanje o ovom koraku je i porez koji Hrvati zaposleni u inozemstvu, a i dalje povezani s Hrvatskom moraju platiti i ovdje. Bivši sindikalist za prava tzv. gastarbajtera sad i sam želi drugu putovnicu, austrijsku.
Franjo Lazar, iseljenik u Beču govori: “Meni je hrvatstvo u srcu i volim Hrvatsku, to je moja domovina. Ali oni se ponašaju prema nama kao maćeha prema svojoj djeci. Pokupit ćemo svi svoje obitelji i odseliti za stalno iz Hrvatske. Uzet državljanstvo i tu živjet”.
Iako iz Porezne uprave tvrde da porez nema veze s državljanstvom, već prebivalištem, Hrvati u inozemstvu svejedno su revoltirani.
“Da sad ponudite nekom u Hrvatskoj bolji život da se odrekne hrvatskog državljanstva mislim da bi preko 50 posto to napravilo”, smatra Lazar.
U mnogim državama dopušteno je dvojno državljanstvo, kao npr. u Hrvatskoj i susjednim zemljama, zatim Švicarskoj, Švedskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Češkoj, Bugarskoj. No u nekima nije, poput Austrije, Njemačke, Poljske i Nizozemske pa je odricanje često uvjet da bi se moglo dobiti drugo. Ali i iz brojnih drugih razloga.
“Ulaze u uređenije puno društvo i potpuno je jasno da će se tamo cijeniti rad, da su porezi jasni i kakvi jesu. U neuređenom društvu ljudi mijenjaju državljanstvo i na koncu iseljavaju”, govori demograf Stjepan Šterc.
No mnogo ljudi i želi postati Hrvatima. Ove godine stiglo je već 6 tisuća zahtjeva za državljanstvom. Bilo zbog posla, braka ili je riječ o potomcima iseljenika, a neki samo žele hrvatsku putovnicu kako bi se lakše zaposlili u Europskoj uniji.
Izvor teksta i slike: RTL.hr
